Prospera Mundi
Međunarodni klijenti · Porez na dobit
Kad prisutnost postane oporeziva prisutnost
Tvrtka može raditi u Hrvatskoj a da toga nije svjesna. Prag se ne prelazi odlukom uprave nego djelatnošću: kad ona ispuni uvjete stalne poslovne jedinice, obveze nastaju same od sebe. Pojam je definiran u Općem poreznom zakonu, a Zakon o porezu na dobit za poslovnu jedinicu upućuje upravo na njega.
Gradilište i montažni projekti
Gradilište te građevinski ili montažni projekt čine poslovnu jedinicu samo ako traju dulje od šest mjeseci. Ispod tog praga ne nastaje.
Zastupnik koji sklapa ugovore
Nastaje. Zavisni zastupnik koji uobičajeno sklapa ugovore stvara poslovnu jedinicu.
Nezavisni zastupnik
Ne nastaje, ako zastupnik posluje u okviru svoje redovite djelatnosti.
Pripremne i pomoćne aktivnosti
Ne nastaje — ali zakon sadrži i pravilo protiv umjetnog dijeljenja jedne djelatnosti na više „pomoćnih".
Što slijedi kad jedinica postoji
Nerezident s poslovnom jedinicom prijavljuje se Poreznoj upravi u roku 30 dana od početka obavljanja djelatnosti. Od tog trenutka jedinica vodi poslovne knjige i izdaje račune po hrvatskim propisima.
Dobit joj se pripisuje kao da je samostalan poduzetnik, a poreznu osnovicu čini dobit koju joj se može pripisati u Hrvatskoj. Stopa je 10 % do milijun eura prihoda, odnosno 18 % iznad toga.
Porez po odbitku — trošak koji centrala rijetko predvidi
Kad hrvatski subjekt plaća prema inozemstvu kamate, dividende, udjele u dobiti ili naknade za autorska i srodna prava, na tu se isplatu obračunava porez po odbitku. Obveznik je isplatitelj — dakle hrvatska strana — a osnovicu čini bruto iznos naknade. Dio kamata je izuzet, među njima kamate na bankovne kredite, obveznice i leasing.
Ovdje se griješi najčešće
Niža stopa iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne primjenjuje se sama od sebe. Traži ovjereni obrazac „Zahtjev" ili potvrdu o rezidentnosti, i to za svaku isplatu — kod učestalih isplata istom primatelju svakih 12 mjeseci. Bez toga se primjenjuje domaća stopa, a razlika se ne vraća sama.
Za dividende unutar EU postoji izuzeće po pravilu matica–kći: najmanje 10 % udjela, neprekidno kroz 24 mjeseca.
Gdje je društvo porezni rezident
Hrvatskim poreznim rezidentom smatra se društvo sa sjedištem u Hrvatskoj ili s mjestom stvarne uprave u Hrvatskoj. Za grupu to znači da mjesto odlučivanja nije samo organizacijsko pitanje. Dvostruko oporezivanje Hrvatska rješava uračunavanjem poreza plaćenog u inozemstvu, uz dokaz o plaćanju; sami ugovori objavljuju se u posebnoj seriji „Narodne novine — Međunarodni ugovori".
Kad je ishod neizvjestan, Opći porezni zakon predviđa i obvezujuće mišljenje Porezne uprave — pribavlja se prije posla, ne poslije.
Na kojim propisima ovo stoji
- Opći porezni zakon — čl. 45. (stalna poslovna jedinica), st. 3. (gradilište i šest mjeseci), st. 6.–7. (pripremne i pomoćne aktivnosti, pravilo protiv fragmentacije), st. 8. (zavisni zastupnik), st. 9. (nezavisni zastupnik); čl. 50. (pripisivanje dobiti), čl. 62. st. 5. (knjige i računi), čl. 10. (obvezujuće mišljenje)
- Pravilnik o provedbi OPZ-a (NN 45/19) — čl. 44. st. 2. (prijava u roku 30 dana)
- Zakon o porezu na dobit — čl. 3. (rezidentnost), čl. 4. (upućivanje na opći porezni propis), čl. 15. (osnovica poslovne jedinice), čl. 28. (stope), čl. 30. (uračunavanje inozemnog poreza), čl. 31. st. 1.–3. (obveznik i osnovica), st. 4. (na što se plaća), st. 5. (izuzete kamate), čl. 31.e (izuzeće matica–kći)
- Pravilnik o porezu na dobit — čl. 49. (izuzete kamate), čl. 51. (primjena ugovorne stope), st. 5. (učestale isplate)
- Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora — čl. 30. (objava u seriji „Međunarodni ugovori")
Izravni primarni izvori: Opći porezni zakon, Zakon o porezu na dobit i Porezna uprava — ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Provjereno na dan 2. kolovoza 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li stranica ažurirana.
Cijene unutar grupe nisu interna stvar
Naknada za upravljanje, licencija, zajam iz centrale — svaka od tih stavki mora izdržati usporedbu s onim što bi se dogovorilo između nepovezanih strana. Ne zato što netko sumnja u grupu, nego zato što je to zakonska osnovica za porez na dobit.
Tko se smatra povezanom osobom
Zakon o porezu na dobit povezanima smatra osobe koje sudjeluju u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe — bez propisanog postotka. Nema praga ispod kojeg se veza „ne računa"; pripadnost grupi je dovoljna. Opći porezni zakon uz to daje širu definiciju koja obuhvaća kontrolu, značajan utjecaj i obiteljske veze, a pravila se u određenim slučajevima protežu i na domaće povezane osobe — kad jedna od njih ima povlašteni porezni status ili prenosivi gubitak.
Načelo i metode
Mjerilo je načelo nepristrane transakcije: cijena kakva bi se ostvarila između nepovezanih osoba. Zakon predviđa pet metoda utvrđivanja te cijene, uz mogućnost drugih, a Pravilnik postavlja i redoslijed — prednost imaju klasične metode, a među njima usporediva nekontrolirana cijena.
Ovdje se gubi novac, ne u stopi
Trošak prema povezanoj osobi priznaje se uvjetovano dokumentacijom. Bez nje se ne raspravlja o tome je li cijena primjerena — trošak jednostavno ne ulazi u poreznu osnovicu. Uz prijavu poreza na dobit ide i obrazac PD-IPO s pregledom transakcija s povezanim osobama, pa se odsutnost dokumentacije vidi odmah.
Zajam iz grupe prolazi kroz tri filtra
Kamatna stopa. Na zajmove dane povezanoj osobi obračunava se kamata najmanje do visine tržišne, a na primljene se priznaje najviše do te visine. Stopu određuje i objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja.
Tanka kapitalizacija. Ako zajam od člana društva koji drži najmanje 25 % udjela ili glasačkih prava u bilo kojem trenutku poreznog razdoblja premaši četverostruki iznos njegova udjela, kamata na taj višak ne ulazi u porezno priznate rashode. Isto vrijedi za zajmove trećih za koje član jamči i za zajmove povezanih osoba; krediti financijskih organizacija su izuzeti.
Ograničenje troškova zaduživanja. Prekoračeni troškovi zaduživanja priznaju se najviše do 30 % EBITDA-e, odnosno do tri milijuna eura ako je taj iznos veći. Postoji iznimka za samostalnog obveznika i za financijska društva.
Sigurnost unaprijed i sporovi
Za transakcije koje se ponavljaju postoji prethodni sporazum o transfernim cijenama — obvezujući je, a trošak postupka snosi porezni obveznik. Postupak može trajati i do pet godina, a naknada je propisana Pravilnikom iz 2017. i još je izražena u kunama, pa prije podnošenja treba provjeriti važeći iznos.
Ako do spora ipak dođe, dvostruko oporezivanje unutar Unije rješava se postupkom zajedničkog dogovaranja po Zakonu o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u EU.
Dvije obveze koje dolaze s veličinom grupe
- Izvješće po zemljama (CbCR) — za grupe s konsolidiranim prihodom od 750 milijuna eura i više
- Prijava prekograničnih aranžmana (DAC6) — obveza pada na posrednika, a u određenim slučajevima na samog poreznog obveznika
Napomena izvan poreza na dobit: kod bliskih veza i PDV zna uzeti tržišnu vrijednost kao osnovicu, pa cijena unutar grupe ima posljedice i ondje.
Na kojim propisima ovo stoji
- Zakon o porezu na dobit — čl. 8. (tanka kapitalizacija), čl. 13. st. 1. (načelo nepristrane transakcije), st. 2. (povezane osobe), st. 3. (metode), st. 4. (dokumentacija kao uvjet priznavanja), st. 5. (domaće povezane osobe), čl. 14. st. 1.–4. (kamate i objavljena stopa), čl. 14.a (prethodni sporazum), čl. 30.a (ograničenje troškova zaduživanja) i st. 5. (iznimka)
- Opći porezni zakon — čl. 49. (šira definicija povezanih osoba)
- Pravilnik o porezu na dobit — čl. 40. st. 1.–2. (redoslijed metoda), čl. 46. i 47.b (PD-IPO)
- Pravilnik o postupku sklapanja prethodnog sporazuma (NN 42/17) — čl. 12. i 15. (postupak, rok, naknade)
- Zakon o administrativnoj suradnji — čl. 34.–35. (CbCR), čl. 35.a–35.k (DAC6)
- Zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u EU (NN 98/19) — čl. 5.–8. i 18.
- Zakon o PDV-u — čl. 33. st. 9. (tržišna vrijednost kod bliskih veza)
Izravni primarni izvori: Zakon o porezu na dobit, Pravilnik o prethodnim sporazumima, Zakon o poreznim sporovima u EU i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.
Provjereno na dan 2. kolovoza 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li stranica ažurirana.
Iste granice vrijede i za ljude koje šaljete
Dosad je bilo riječi o tome kad tvrtka postaje porezno prisutna. Ista se pitanja postavljaju i za pojedinca — gdje mu se oporezuje dohodak i po kojim pravilima radi dok je ovdje.
Kada je netko hrvatski porezni rezident
Dva su testa, i dovoljno je da je jedan ispunjen. Prebivalište ima onaj tko u Hrvatskoj drži stan u vlasništvu ili posjedu najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Uobičajeno boravište ima onaj tko ovdje boravi najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine.
Razlika nije formalna: rezident se oporezuje na svjetski dohodak, nerezident samo na dohodak ostvaren u Hrvatskoj. Zakon razlikuje dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine, kapitala i drugi dohodak — pa se za osobu koja ovdje provede pola godine ne postavlja samo pitanje plaće.
Upućivanje radnika
Kad strani poslodavac pošalje radnika na rad u Hrvatsku, primjenjuje se Zakon o upućivanju radnika, kojim je prenesena Direktiva 96/71/EZ. Radnik ima pravo na propisani minimalni paket prava, a kod dugotrajnog upućivanja duljeg od 12 mjeseci — odnosno 18 uz obrazloženu obavijest — taj se paket širi.
Ovo se prijavljuje prije, ne poslije
Upućivanje traži prethodnu izjavu Inspektoratu rada. Nadzor provodi Inspektorat, a kazna se kreće od 4.110 do 6.630 eura. Uz to strani poslodavac mora u dosjeu upućivanja čuvati potvrdu A1 o primjenjivom zakonodavstvu socijalnog osiguranja.
Član uprave
Članovi uprave i izvršni direktori obvezno su osigurani ako nisu osigurani po drugoj osnovi. Za stranog direktora to znači da odgovor ovisi o tome je li već obvezno osiguran negdje drugdje — v. i tumačenje Porezne uprave uz osnivanje društva.
Na kojim propisima ovo stoji
- Opći porezni zakon — čl. 43. st. 1. (prebivalište) i st. 5. (uobičajeno boravište)
- Zakon o porezu na dohodak — čl. 3. (tko je rezident), čl. 5. (izvori dohotka), čl. 6. (svjetski naspram tuzemnog dohotka)
- Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku (NN 128/20) — čl. 2. (prijenos Direktive 96/71/EZ), čl. 6. (minimalna prava), čl. 14. i 15. (dugotrajno upućivanje), čl. 19. (prethodna izjava), čl. 21. st. 3. (A1 u dosjeu), čl. 45. i 46. (nadzor i kazne)
- Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) — čl. 16. (obvezno osiguranje članova uprave)
Izravni primarni izvori: Opći porezni zakon, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku.
Provjereno na dan 2. kolovoza 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li stranica ažurirana.
Recite nam što centrala traži
Pet polja, dvije minute — pa razgovor u kojem prolazimo opseg izvještavanja i način isporuke.
Zatražite procjenu suradnje