Prospera Mundi
Međunarodni klijenti · Konsolidacija i standardi
Što je zakonska obveza, a što konvencija grupe
Najčešći nesporazum s centralom nije stručne nego statusne naravi: grupa nešto zatraži, a svi pretpostave da tako i mora biti po hrvatskom propisu. Dio toga doista jest obveza. Dio nije — i onda se o njemu može dogovarati.
Veličina određuje gotovo sve ostalo
Razvrstavanje se veže uz pokazatelje godine koja prethodi izvještajnoj. Poduzetnik pripada kategoriji ako ne prelazi dva od tri praga:
| Aktiva | Neto prihod | Radnika | |
|---|---|---|---|
| Mikro | 450.000 € | 900.000 € | 10 |
| Mali | 5.000.000 € | 10.000.000 € | 50 |
| Srednji | 25.000.000 € | 50.000.000 € | 250 |
Veliki poduzetnik je onaj koji prelazi dva od tri praga za srednjeg. Isti iznosi vrijede i za grupe — mala, srednja i velika grupa dijele pragove s malim, srednjim i velikim poduzetnikom. Kad se računaju na zbrojnoj osnovi, uvećavaju se za 20 %. Pragovi su povišeni za 25 % prijenosom Delegirane direktive (EU) 2023/2775, pa brojke iz starijih tablica više ne stoje. Subjekt od javnog interesa tretira se kao veliki poduzetnik neovisno o svojoj veličini.
Tko mora konsolidirati
Matica male grupe ne konsolidira, osim ako grupa uključuje subjekt od javnog interesa. Hrvatska matica izuzeta je od konsolidacije samo ako je pod kontrolom matice iz druge države članice EU ili EGP-a, uz ispunjenje ostalih uvjeta.
Zamka za grupe izvan EU
To izuzeće ne vrijedi kada je matica više razine iz treće zemlje. Hrvatsko društvo koje je u grupi posredna matica može, dakle, i dalje imati vlastitu obvezu konsolidacije u Hrvatskoj — iako grupa već konsolidira negdje drugdje.
HSFI ili MSFI
Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa obvezno primjenjuju MSFI. Mikro, mali i srednji obvezno primjenjuju HSFI. Same MSFI uređuje Uredba (EZ) br. 1606/2002.
Postoji i mogućnost koja grupama olakšava život: ovisno društvo koje je inače na HSFI-jima, a čija matica konsolidira po MSFI-jima, može odabrati MSFI za svoje pojedinačne godišnje izvještaje. To je odluka koju vrijedi donijeti svjesno i unaprijed, a ne je otkriti u prvoj konsolidaciji.
Kontni plan nije propisan
Za poduzetnike ne postoji obvezni propisani kontni plan — konta se ustrojavaju prema potrebama poduzetnika, uz obvezu vođenja dnevnika, glavne knjige i pomoćnih knjiga po sustavu dvojnog knjigovodstva. Propisani računski plan postoji za neprofitne organizacije i za proračun, ali to su drugi propisi i na trgovačka društva se ne odnose.
Mapiranje na kontni plan grupe, opisano na početku ove stranice, oslanja se upravo na to — lokalni se plan može posložiti tako da se uredno preslikava na plan centrale.
Gdje knjige smiju stajati i koliko dugo
Knjigovodstvene isprave i poslovne knjige smiju se čuvati izvan Hrvatske samo u drugoj državi članici Europske unije, a kod pohrane u oblaku mora biti osiguran nadzorni pristup. To nije naša preferencija nego zakonski okvir — i razlog zašto su naši poslužitelji u EU.
Najkraći rokovi čuvanja:
- Isplatne liste — najmanje 6 godina
- Analitička evidencija o plaćama s doprinosima — trajno
- Isprave za dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige — najmanje 11 godina
- Dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige — najmanje 11 godina
- Godišnji i konsolidirani financijski izvještaji — trajno, u izvorniku
Poslovne knjige zaključuju se najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine, a za statističke se svrhe FINA-i dostavlja do 30. travnja tekuće godine. Podružnica stranog poduzetnika obveznik je javne objave.
Izvještavanje o održivosti
Obveznici su veliki poduzetnici te uvršteni srednji i mali. Podružnica stranog poduzetnika u pravilu je izuzeta, a izuzima se i društvo kći — pri čemu se uvjeti razlikuju ovisno o tome je li matica iz države članice ili iz treće zemlje.
Na kojim propisima ovo stoji
- Zakon o računovodstvu — čl. 3. st. 5. (subjekt od javnog interesa), čl. 5. st. 1. i st. 3.–6. (razvrstavanje poduzetnika), čl. 6. st. 3.–6. (grupe i zbrojna osnova), čl. 10. st. 2.–3. i st. 6. (čuvanje isprava, EU, nadzorni pristup), čl. 11. st. 1.–2. i st. 7. (poslovne knjige, kontni plan), čl. 12. st. 9. (zaključivanje knjiga), čl. 13. st. 2.–3. i st. 5. (čuvanje knjiga), čl. 15. st. 2. i čl. 16. st. 2.–4. (HSFI, MSFI, izbor), čl. 18. st. 11. i čl. 19. st. 12. (čuvanje izvještaja), čl. 23. st. 1.–2. (izuzeća od konsolidacije), čl. 29. st. 1. i st. 12. t. e), čl. 31. st. 1.–2. (izvještaji o održivosti), čl. 47. st. 1. t. 2. (javna objava), čl. 50. st. 1. (rok prema FINA-i)
- Delegirana direktiva (EU) 2023/2775 — povišenje pragova za 25 % (preneseno u čl. 2. Zakona o računovodstvu)
- Uredba (EZ) br. 1606/2002 — primjena MSFI-ja
- Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN 1/15) — čl. 8.–9. (propisani računski plan)
- Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN 124/14) — čl. 22. (propisani Računski plan)
Izravni primarni izvori: Zakon o računovodstvu, Delegirana direktiva (EU) 2023/2775 i Uredba (EZ) 1606/2002.
Provjereno na dan 2. kolovoza 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li stranica ažurirana.
Reporting paket: što zakon fiksira, a što grupa oblikuje
Paket za centralu gradi se iznad hrvatskih knjiga, ne umjesto njih. Nekoliko stvari zakon drži čvrsto — trag, usklađenost, valuta, jezik i odgovornost — a sve ostalo je prostor u kojem se s grupom može dogovarati.
Odgovornost se ne prenosi ugovorom
Poduzetnik koji računovodstvo povjeri trećoj osobi ostaje u potpunosti odgovoran. To je i razlog zašto se ne libimo pisati što radimo i kako: naš je posao da lokalni subjekt tu odgovornost može podnijeti, a ne da je preuzmemo na papiru.
Valuta
Funkcijska valuta, prezentacijska valuta i spot tečaj nisu pojmovi koje grupa definira po svom — Zakon o računovodstvu ih uređuje upućivanjem na Uredbu (EU) 2023/1803. Za računovodstveno i porezno izvješćivanje primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke, čiju tečajnu listu objavljuje HNB.
Ako grupa izvještava u drugoj prezentacijskoj valuti, preračun je dodatni sloj iznad lokalnih knjiga — i mora ostati vidljiv, a ne utopljen u brojku.
Jezik knjiženja
Trošak koji se otkrije prekasno
Ako se knjiženja vode na jeziku ili pismu koji nisu u službenoj uporabi, porezno tijelo može tražiti ovjereni prijevod na hrvatski. Odluka da glavna knjiga bude na engleskom zato nije samo pitanje udobnosti centrale — u poreznom nadzoru postaje stavka troška i vremena.
Trag i usklađenost
Dvije odredbe drže paket obranjivim. Prva: za svaki ispravak računovodstvene dokumentacije mora se sastaviti knjigovodstvena isprava — ispravak bez isprave ne postoji. Druga: iznosi na kontima glavne knjige moraju biti usklađeni s bilancom i računom dobiti i gubitka.
Zajedno znače da svaka brojka u paketu mora imati put natrag do knjiženja. Kad centrala pita odakle je nešto došlo, odgovor se pokazuje, ne rekonstruira.
Što ulazi u konsolidaciju
Matično društvo iz Hrvatske dužno je sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje — uz izuzeća opisana u prethodnom dijelu. Društva kćeri koja ni pojedinačno ni skupno nisu značajna ne moraju se uključiti u konsolidaciju; to je odluka koja se obrazlaže, pa je bolje da bude dokumentirana unaprijed.
Okvir nije hrvatski izum: Direktiva 2013/34/EU o godišnjim i konsolidiranim izvještajima prenesena je u Zakon o računovodstvu, pa se struktura koju centrala poznaje iz svoje države u velikoj mjeri poklapa s ovdašnjom.
Dva rokovnika za čuvanje, ne jedan
Zakon o računovodstvu traži najmanje 11 godina za poslovne knjige i isprave. Opći porezni zakon uz to traži čuvanje 10 godina od početka tijeka zastare — a to je drugi sat, koji ne kreće na isti dan. Kod arhiviranja se gleda oboje, ne samo računovodstveni rok.
Na kojim propisima ovo stoji
- Zakon o računovodstvu — čl. 3. st. 1. (funkcijska i prezentacijska valuta, spot tečaj), čl. 7. st. 4. (odgovornost pri povjeravanju računovodstva) i st. 8. (isprava za svaki ispravak), čl. 10. st. 2. t. 3.–4. (rok čuvanja isprava), čl. 11. st. 10. (usklađenost glavne knjige s bilancom i RDG-om), čl. 12. st. 9. (zaključivanje knjiga), čl. 19. st. 2. (obveza konsolidacije) te st. 7. i st. 9. (neznačajna društva kćeri)
- Opći porezni zakon — čl. 66. st. 13. (ovjereni prijevod knjiženja), st. 18. (čuvanje 10 godina od početka tijeka zastare)
- Zakon o uvođenju eura kao službene valute (NN 57/22, 88/22) — čl. 17. st. 1.–2. (srednji tečaj HNB-a)
- Uredba (EU) 2023/1803 — definicije valuta i tečaja na koje upućuje Zakon o računovodstvu
- Direktiva 2013/34/EU — prenesena u Zakon o računovodstvu (čl. 2. st. 1. t. 1.)
Izravni primarni izvori: Zakon o računovodstvu, Opći porezni zakon, Zakon o uvođenju eura, Uredba (EU) 2023/1803 i Direktiva 2013/34/EU.
Provjereno na dan 2. kolovoza 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li stranica ažurirana.
Recite nam što centrala traži
Pet polja, dvije minute — pa razgovor u kojem prolazimo opseg izvještavanja i način isporuke.
Zatražite procjenu suradnje